Galerija suvremene umjetnosti otvorena je 1954. u Zagrebu, Image result for Umjetničke galerije u Hrvatskojdanas zgrada Muzeja suvremene umjetnosti. Smještena je u novoj, prikladnoj zgradi od 2009. godine. Među spomen-muzejima jedna od najznačajnijih je Meštrovićeva Galerija smještena u Splitu, osnovana 1954. godine, donacija djela samog umjetnika. Najznačajnije zbirke su crkvene umjetnosti izložba (1976.) u Zadru, katedralna riznica u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu, kao i zbirke koje se nalaze u samostanima. Novije ustanove obuhvaćaju Galeriju dvore Klovića u Zagrebu (1982.), koja nema vlastitu stalnu kolekciju, no domaćini su svjetskih izložbi i baštine hrvatske države, Naronov nacionalni muzej (2007.) , smješten na Vidu, kod Metkovića, Muzej antičkih stakala ( 2009.), lociran u gradu Zadru, Muzej neandertalaca u Krapini (2010.), na mjestu bivšeg Muzeja za evoluciju, te inovativni Muzej razbijenih veza (2011.) u Zagrebu.

U 2011. godini bilo je 281 registriranih muzejskih i galerijskih ustanova, s još 171 zbirki u posjedu zajednica vjere. Upravitelji muzejima i galerijama su koordinatori kao Muzejski centar dokumentacija, utemeljen 1955. godine.

Moderna galerija, smještena u revitaliziranom stilu palače Vranyczany, sagrađena 1880-ih u srcu Zagreba, na plan bečkog arhitekte Otto Hofer, nudi više od 750 izuzetnih suvremenih, suvremenijih i najmodernijih izložaka, kipara, kreatori, slikara i multimedijalni umjetnici koji predstavljaju neke od najznačajnijih likova hrvatske likovne umjetnosti od 19. do 21. stoljeća, kao što su umjetnici Medović, Bukovac, Meštrović i mnogi drugi. U postavljanju više dosjea nego kronološkim redoslijedom, prikazani su svi važni fenomeni, pokreti i pojedinci koji su izgradili suvremeni nacionalni profil povijesti umjetnosti, zaključujući se s majstorskim djelima suvremenih umjetnika koji su oboje ugledali hrvatska umjetnička scena i obogaćena nedavnom produkcijom u Europi kao cjelini. Sastavi moderne galerije, s više od 9.800 radova, čine najbogatiju zbirku hrvatske likovne umjetnosti suvremenog doba i neiscrpni su izvor razumijevanja njegovog podrijetla, razvoja i suvremenih dostignuća. Uz kontinuiranu nadopunu zbirki s novim akvizicijama, stalni postav je sve bogatija antologija likovnih umjetnosti i mjesto koje se ne smije propustiti za produbljivanje znanja o hrvatskoj likovnoj sceni.